Skip to content

Reisu-l-ulema u Parizu
Srijeda, 05. Septembar 2012.| 12:00

Klikni za punu veličinu
Na poziv Fondacije za etničko razumijevanje sa sjedištem u Nju Jorku, te Centralne džamije u Parizu i Europskog kongresa Jevreja, reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić je 4. i 5. septembra u Parizu prisustvovao drugom susretu muslimanskih i jevrejskih lidera iz preko 20 europskih zemalja. Među pozvanima na ovaj susret je bio i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj i predsjednik Islamskog vijeća Norveške Senaid-ef. Kobilica.

Ovaj skup je nastavak onog iz Brisela, koji je rezultirao zajedničkim pozivom muslimanima i Jevrejima da se udruže protiv antisemitizma, islamofobije i ksenofobije širom Europe. Zadnja događanja u više europskih zemalja potvrđuju prijeku potrebu za uspostavljanjem čvršće saradnje između muslimana i Jevreja na nivou Europe.

U utorak, 04. septembra u zgradi općine u Parizu upriličeno je svečano otvaranje drugog susreta muslimanskih i jevrejskih lidera. Tom prilikom su se prisutnima obratile vodeće ličnosti, koje stoje iza organizacije ovoga skupa. Reisu-l-ulema je također uputio pozdravnu riječ prisutnima i tom prilikom  između ostaloga rekao: "Želim da izrazim zadovoljstvo što se ovdje u Parizu održava drugi po redu susret muslimanskih i jevrejskih lidera, posebno sada kada se u Europi sve više osjeća agresivni antisemitizam i anti-muslimanska netrpeljivost i ksenofobija. - Mi se moramo zajedno udružiti u borbi protiv antisemitizma, islamofobije, anti-muslimanske netrpeljivosti i ksenofobije u Europi,  jer naša djeca ne smiju ponovo doživjeti Holokaust i genocid". 

Pariz, 05. august 2012. (MINA) - Na poziv Fondacije za etničko razumijevanje sa sjedištem u Nju Jorku, te Centralne džamije u Parizu i Europskog kongresa Jevreja, reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić je 4. i 5. septembra u Parizu prisustvovao drugom susretu muslimanskih i jevrejskih lidera iz preko 20 europskih zemalja. Među pozvanima na ovaj susret je bio i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj i predsjednik Islamskog vijeća Norveške Senaid-ef. Kobilica.

Ovaj skup je nastavak onog iz Brisela, koji je rezultirao zajedničkim pozivom muslimanima i Jevrejima da se udruže protiv antisemitizma, islamofobije i ksenofobije širom Europe. Zadnja događanja u više europskih zemalja potvrđuju prijeku potrebu za uspostavljanjem čvršće saradnje između muslimana i Jevreja na nivou Europe.

Na prvoj sesiji o temi: "Komunikacija i kooperacija kao dio naše zajedničke vjere", reisu-l-ulema dr. Cerić je između ostalog rekao: 

Ko smo mi muslimanski i jevrejski čelnici u Europi? Jesmo li mi ljudi koji se sjećaju? Jesmo li mi ljudi koji misle? Jesmo li mi ljudi koji sanjaju?

Ako smo ljudi koji se sjećaju, a to radi većina ljudi, zar onda nije vrijeme da se sjetimo dobrih i loših jevrejsko-muslimanskih odnosa?

Ako smo ljudi koji misle, a to rade neki ljudi, zar onda nije vrijeme da razmislimo o današnjim prilikama za bolje ili gore muslimansko-jevrejske odnose?

Ako smo ljudi koji sanjaju, a to radi najmanji broj ljudi, zar onda nije vrijeme, makar nekolicina nas, da sanja o miroljubivim muslimansko-jevrejskim odnosima?

Danas i ovdje ja hoću da se sjetim dobrih vremena u muslimansko-jevrejskim odnosima, vremena kad su moji pradjedovi prakticirali Šerijatsko pravo, koje ih je obavezivalo da poštuju sljedbenike Tevrata, te da im osiguraju pet temeljnih prava, kao što su pravo na život (النفس), pravo na vjeru (الدين ), pravo na slobodu  (العقل), pravo na imetak (المال) pravo na čast (العرض).

reis-pariz-09-2012-1

Želim danas podijeliti sjećanje na jevrejsku Hagadu koja je došla u moje Sarajevo sa sefardskim Jevrejima prije pet stoljeća kada su bili protjerani iz Andaluzije, današnje Španije, 1492. godine.

Želim da se sjetim bosanskog junaka Derviša Korkuta, koji nije dao sarajevsku Hagadu njemačkom oficiru, koji je to tražio odmah po ulasku u Sarajevu 1941. godine.

Želim da se sjetim mog sarajevskog junaka Envera Imamovića, direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji je po drugi puta spasio sarajevsku Hagadu, dok je Nacionalna biblioteka u Sarajevo zapaljena 25. avgusta 1992. godine, tačno na petstotu godišnjicu od paljenja Kordobske biblioteke u Andaluziji.

Sjećanje na sarajevsku Hagadu daje mi pravo da mislim da muslimansko-jevrejski odnosi mogu biti bolji i mogu biti dobar primjer za druge da ga slijede. Impresioniran sam vijestima da su u Americi prošlog ramazana jevrejske sinagoge bile otvorene za muslimane da u njima slobodno klanjaju teraviju-namaz.

Dakako, muslimani u Europi su jako zabrinuti zbog najave zakona kojim bi se zabranilo obrezivanje, iako je to religijska tradicija koju Jevreji i muslimani prakticiraju hiljadama godina. Muslimanima u Europi je lakše kad znaju da nisu sami u borbi za njihovo pravo na vjersku praksu. Njihovi prijatelji Jevreji im pomažu da se nose sa ovim i drugim izazovima njihovih religijskih prava u Europi. Zato smo mi danas ovdje da razmislimo o muslimansko-jevrejskim zajedničkim izazovima i da zajednički djelujemo kako bi savladali naše zajedničke jevrejsko-muslimanske poteškoće u Europi.

Uistinu, želim da sanjam ovdje i sada o svetom miru umjesto o svetome ratu u Svetoj zemlji, o pravednom miru umjesto o pravednom ratu na Bliskom istoku, o umijeću mira umjesto o umijeću ratovanja u glavama svjetskih političara. 

Želim da sanjam o svijetu u kojem će svako ljudsko biće živjeti u miru i sigurnosti, u kojem će svaki muškarac i svaka žena biti slobodni od straha i bijede, u kojem će svaki narod uživati slobodu i čast, u kojem će svaka vjera biti slobodna od mržnje i netrpeljivosti.

Želim sanjati danas o sinovima Ibrahimovim, a.s., koji obožavaju Jednog i Istog Boga, koji se brinu o svojim roditeljima, koji vole svoje komšije, koji ne lažu jedni drugima, koji ne kradu jedni od drugih, koji ne krše svoje zajedničke moralne vrijednosti, koji ih čine da budu bliže jedni drugima u bolesti i zdravlju - zaključio je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić u Parizu. 

Na kraju drugog susreta muslimanskih i jevrejskih čelnika u Europi od 5. augusta, 2012. godine u Parizu usvojena je deklaracija pod naslovom "Nula tolerancije prema vjerskoj netoleranciji", u kojoj se kaže:

Mi, muslimanski i jevrejski čelnici Evrope, suglasni smo da radi mira i sigurnosti, dobrobiti za milione sljedbenika naših dviju vjerskih zajednica, te radi demokratske i pluralističke budućnosti Evrope, moramo  udružiti snage u borbi protiv svih oblika antisemitizma, antimuslimanske netrpeljivosti i ksenofobije. 

Moramo ustati zajedno protiv stigmatizacije i demonizacije "drugoga", bilo da takva osjećanja artikuliraju oni koji su obmanuti i puni predrasuda, i  koji na jevreje i muslimane u Evropi gledaju kao na "uljeze" ili "strance", premda obje naše zajednice žive na ovom kontinentu više jednog milenija ili, što je neoprostivo, od nekih iz naših vlastitih redova.

Naime, moramo usvojiti princip "nula tolerancije" prema bilo kojem vjerskom čelniku koji zloupotrebljava položaj propovjednika kako bi poticao vjersku netrpeljivost. Stajati pred vjernicima u Božjoj kući i zagovarati mržnju i nasilje protiv onih druge vjere svetogrđe je protiv našeg zajedničkog Stvoritelja, koji voli cijeli ljudski rod. Stoga se jedni drugima zavjetujemo da ćemo glasno i snažno ustati protiv vjerskih čelnika koji kleveću one koje nisu njihove vjere, a ako se takva netrpeljivost javi i u našim vlastitim redovima, zavjetujemo se da ćemo je glasno i jasno osuditi. Vjerske vođe koje potiču strah, mržnju i nasilje, bilo otvoreno ili prećutno kroz vješto uobličene zlokobne poruke, ne zavrjeđuju ni trunku poštovanja.

Želimo jasno naglasiti da ova inicijativa nema nikakve veze sa politikom. Pripadnici ovih dviju zajednica se ponekad razilaze, najčešće oko pitanja palestinsko-izraelskog sukoba, iako sanjamo isti san – da će naša braća i sestre na Bliskom istoku uskoro postići mir koji će Izraelcima i Palestincima omogućiti da žive u miru i sigurnosti. Ipak, bez obzira na ova razmimoilaženja, mi se možemo i moramo okupiti u našoj zajedničkoj "evropskoj kući" i ustati protiv demonizacije bilo koje vjerske zajednice.

Znamo da moramo ustati zajedno protiv mržnje zato što je to moralno ispravno, ali i zato što će nam to omogućiti da bliže sarađujemo jedni s drugima na pitanjima koja su od vitalnog interesa za obje zajednice. Izgradnjom ujedinjenog fronta, zajedno možemo biti produktivniji na evropskoj razini u borbi protiv sve većeg broja inicijativa pred sudovima i parlamentima koje su usmjerene na ograničavanje, pa čak i zakonsku zabranu muslimanskih i jevrejskih praksi, posebno onih koji se tiču veoma važnih pitanja kao što su obrezivanje, ritualno (halal i košer) klanje, sklapanje brakova i vjerski pogrebni običaji. Također se moramo udružiti u borbi protiv antimuslimanske i antijevrejske netrpeljivosti koja dolazi od netolerantnih i šovinističkih pokreta, koji u proteklih nekoliko godina rapidno rastu širom Evrope.

Sprječavanje vjerskih čelnika da zloupotrebljavaju svoje propovjedaonice širenjem mržnje prema strancima predstavlja krajnje važan korak, ali njime ne završava naš zajednički rad. Moramo pokrenuti kontinuirani dijalog i projekte saradnje između muslimana i jevreja; moramo strah i gnjev zamijeniti evropskim pokretom muslimana i jevreja koji su posvećeni komunikaciji, pomirenju i saradnji.

Napustimo, stoga, ovaj skup odlučni da ustanemo zajedno protiv glasova koji potiču na mržnju i netrpeljivost. Hajdemo zajedničkim naporima zamijeniti retoriku netolerancije i fanatizam otvorenom i iskrenom komunikacijom koja njeguje prijateljske veze i povjerenje. Zajedničkim glasom možemo pomoći da se uklone tamni oblaci sumnje i demonizacije "drugoga" i da se otvore novi, svjetliji vidici uzajamnog razumijevanja i angažmana među Evropljanima različitog porijekla. Sada je pravo vrijeme za djelovanje.

 
< Prošli Sljedeći >

Facebook

Top